Čorba od sočiva (Vojislav Kostić - Gastronomski dnevnik)

-

Voki Kostić - Gastronomski dnevnik

Čorba od sočiva

Sastojci

  • 180 g sočiva
  • 1 seckani luk
  • 1 kašika maslaca
  • 1 praziluk
  • 2 šargarepe
  • 1/5 l vode
  • 2 parčeta suvih rebarca
  • 1 lovorov list
  • 1 struk majčine dušice
  • 1 čaša vina
  • So
  • Biber
  • 2 kašike seckanog peršuna

Priprema

  1. Operite sočivo i ostavite ga u vodi celu noć.
  2. Operite praziluk i šargarepu. Isecite praziluk na tanke kolutove, a šargarepu na kockice.
  3. Propržite luk na maslacu, dodajte praziluk, šargarepu, ocijeđeno sočivo, pa malo dinstajte.
  4. Zalijte toplom vodom, kuvajte povremeno skidajući penu. Dodajte rebarca i isitnjene zelene začine.
  5. Kuvajte na tihoj vatri 1 sat. Izvadite rebarca, začinite čorbu vinom, solju i biberom.
  6. Skinite meso sa kostiju, isitnite ga i ponovo stavite u čorbu. Pospite čorbu seckanim peršunom.

Pročitajte

Kalendar sadnje voća
Kalendar sadnje povrća
Začinsko bilje

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Velika gnojištarka (lat. Coprinus comatus) - Sve što trebate znati

-
Slika
Gnojištarka Velika gnojištarka ili čupava gnojištarka (lat. Coprinus comatus) je jestiva gljiva iz porodice pečurki. Raste na različitim mjestima: uz livade, rubove šuma i šumske puteve, ali i u vrtovima, voćnjacima, vinogradima, kompostištima i humusnim tlima. Na livadama najčešće raste u niskoj travi, na vlažnim tlima koja su bogata humusom, a u šumama na rubovima koji obiluju prirodnim kompostom od raspadajućih grančica i lišća. Lako je prepoznatljiva pa se rijetko događa da je netko zamijeni s nekom drugom gljivom. Velika gnojištarka na početku razvoja ima izdužen klobuk, koji kasnije poprimi oblik zvona. Klobuk može biti visok od 5 do 15 cm, a širok od 3 do 7 cm. Može biti bijele ili sivo smeđe do žućkaste boje. Prekriven je ljuskama sive boje koje se na krajevima uvrnu i raspuknu. Gljiva tijekom starenja potamni na rubovima i krene ispuštati crnu tekućinu. Ispod klobuka smješteno je tanko i mekano meso koje je u početnom stadiju razvoja gljive bijelo, a kako gljiva stari, on...
Pročitajte više

Jablanovača ili topolovka (lat. Agrocybe aegerita) - Sve što trebate znati

-
Slika
Jablanovača Jablanovača ili topolovka (lat. Agrocybe aegerita) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica. Postoji još nekoliko znanstvenih naziva za ovu gljivu, a to su: Pholiota cylindracea, Pholiota leochroma, Agaricus cylindraceus i Togaria cylindracea. Nazive jablanovača i topolovka dobila je zbog toga što raste u blizini jablana i topola. Klobuk gljive jablanovače je mesnat i može biti širok od 5 do 20 cm. U početku je žuto smeđe boje, visoko je ispupčen i ima svijetao rub. Kasnije poprimi smeđu boju te postane ispucan i spljošten, odnosno plitko udubljen. Ispod njega se nalazi slabi vjenčić. Listići su poprilično tanki, ali su široki i gusto smješteni ispod klobuka. U početku su bijele, eventualno žutosive boje, a kasnije poprime smeđu boju i srastu sa stručkom. Stručak jablanovače je tanak i bijel. Obično je nakrivljen, a što se tiče veličine, može biti visok od 4 do 15 cm i debeo od 1 do 2 cm. Meso klobuka je debelo, mekano i sočno, dok je kod stručka vlaknasto i musavo, ali ...
Pročitajte više

Smrčak (lat. Morchella) - Sve što trebate znati

-
Slika
Smrčak Smrčak (lat. Morchella) je jestiva gljiva iz porodice smrčaka (Morchellaceae). Naziva se još pravi smrčak, crni smrčak, dok se u nekim zemljama naziva i vrganj. Vrlo je popularna gljiva u Europi i Sjevernoj Americi Meso gljive je tanko i krhko, bijele do žuto-smeđe boje, ugodnog mirisa. Stručak je 4 - 6 cm visine, 2 - 3 cm širine, šupalj, nepravilnog oblika. Klobuk je tamniji od stručka, veličine 4 - 8 cm, stožastog oblika, tup na vrhu, pun nepravilnih udubina saćaste strukture. Spore su glatke i eliptične, žute boje. Smrčak raste u proljeće ili rano ljeto, na travnjacima, šikarama i u vlažnim šumama, najčešće na stablima ili korijenju drveća javora, topola, starih jabuka, borova i hrastova. Smrčci su otrovni dok su sirovi, zato ih je potrebno termički obraditi, jer se kuhanjem raspadaju termolabilni toksini koje inače sadrže. Zbog ugodnog okusa, korištenje smrčaka u kulinarstvu je vrlo široko, uključujući kuhanje, pečenje, prženje i dodavanje u salate. U tradicionalnoj med...
Pročitajte više